Rešavanje žetvenih ostataka

U zavisnosti od vrste preduseva razlikuje se i način rešavanja žetvenih ostataka. Najčešći predusev za kukuruz kod nas su pšenica, kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa...

Ukoliko je predusev pšenica strnjište može da se održava na tri načina: prvi je da se vrši klasično ljuštenje strnjišta, drugi je da se obavi prskanje totalnim herbicidima u cilju uništavanja populacije letnjih korova ukoliko je potencijal istih na visokom nivou i treći, svakako najgori način - je zapaliti strnjište.

Ukoliko se farmer opredeli za ljuštenje strnjišta vrlo bitno je ukloniti slamu u kratkom vremenskom periodu, iz razloga da se sačuva što više vlage, odnosno da se spreči isparavanje vlage iz zemljišta. S obzirom da su visoke dnevne temperature i isparavanje vlage iz zemljišta je povećano jer ne postoji zaštita od isparavanja u smislu postojanja biljnog pokrivača na parceli. Poželjno je pre garenja strnjišta razbaciti 50-100 kg/ha UREA 46%N, da bi se ubrzao proces mineralizacije žetvenih ostataka.

Kukuruz kao predusev se pokazao dosta dobrim, s tim da napomenem da kukuruz ne treba gajiti više od dve godine uzastopno iz razloga potencijalnih šteta od kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera sp). Velika većina farmera rešavanje žetvenih ostataka kukuruza obavlja na najgori mogući načun, a to je palenje kukuruzišta, što je apsolutno pogrešno i van okvira agronomske nauke.

Kod kukuruza kao preduseva osnovni problem predstavlja ogromna masa za zaoravanje, koja može da se reši na sledeći način. Kukuruzovinu je potrebno najpre usitniti tarupom ukoliko je kukuruz skidan u zrnu kombajnom. Na plug obavezno montirati predplužnjake kako bi se ogromna masa kvalitetno zaorala bez vidljivih tragova preduseva, odnosno kukuruzovine. Predplužnjaci da bi ispunili svoju finkciju moraju biti i dobro podešeni, pre svega tu se misli na njihovu visinu u odnosu na raonike.

Slično kao i kod prethodnih vrsta preduseva i ovde je naročito poželjno upotrebiti UREU kao sredstvo za poboljšanje uslova mineralizacije žetvenih ostataka, u količini og 80-100 kg/ha.